Dlake se sastoje od vode, masti, minerala, pigmenata — melanina (10-15%), i proteina — keratina (85-90%). Tri sloja čine dlaku: najdublji (središnji) dio, drugi (unutrašnji) dio koji je uglavnom protein, i treći, vanjski, dio koji čine rožnate ćelije koje štite unutrašnje slojeve. Upravo ovaj vanjski sloj se vremenom “rascvjeta”, ogoli unutrašnji sloj dlake, i nastaje ono što zovemo ispucanim vrhovima.
Zašto se onda šišamo?
Kosa puno brže puca nego što raste, i najviše puca pri dnu, gdje je najstarija i najtanja. Oštećenje se vrlo brzo širi prema drugim dijelovima dlake, ostavljajući središnji dio nezaštićen i izložen.
Obzirom da dlaka koja je ispucala pri vrhovima gubi svoju debljinu, elasticitet i boju, kosa tu djeluje mnogo rjeđe, slabije i “providno” nego zdrava kosa pri vrhu glave, pa se ponekad čini da “ne raste”. Još jedan razlog je što oštećeni vrhovi lagano pucaju i zbog toga kosa ne dobiva na dužini. Zapravo, svaka dlaka, neovisno od ostalih, prolazi kroz 4 faze rasta, koje ukupno traju otprilike 5 godina.
Šišanje kose ne utječe na ovaj proces.
Tretmani koji površinski zaglađuju oštećenu kosu su učinkoviti onoliko koliko dugo sastojci (najčešće silikoni), čiji je zadatak zaglađivanje, fizički stoje na dlaci, dakle, uglavnom do sljedećeg pranja.
U zavisnosti od stanja, vrste i njege kose, različiti su preporučeni intervali šišanja, od 4 tjedna za oštećenu kosu, do 14 tjedana za njegovanu, nebojanu, prirodno jaku kosu.
Idealno je ošišati svaki put pola od onoga koliko je kosa narasla od prethodnog šišanja.